Enkosa y‟obuvune n‟obuzibu bw‟okunyigirizibwa oluvannyuma lw‟okulumwa (PTSD) kizibu kya
maanyi eky‟obulamu bw‟omutwe ku mirimu. Okunoonyereza okwakolebwa ku bantu abakulu obukadde 8.5 mu Bungereza mu 2016 kwazuula nti omuntu omu ku buli bantu bataano abali wakati w’emyaka 18 ne 74 yali afunye waakiri engeri emu ey’okutulugunyizibwa kw’abaana, mu nneewulira, mu mubiri oba mu by’okwegatta – oba okulaba omusango gw’obutabanguko mu maka nga tebannatuuka ku emyaka 16 egy’obukulu.
Ebintu bino bye bayitamu bibonyaabonya bangi ku bo mu ngeri y’okulumwa okutuuka mu bukulu. Bafuna obulumbaganyi obw’okutya, okulowooza ku nsonga oba okutaataaganyizibwa okw’amaanyi mu nneewulira okumala ebbanga eddene okuva ku bye bayiseemu emabegako.
Ensonga zino ez‟obulamu bw‟omutwe zisobola okukosa ensonga ez‟enjawulo ku bano abawona obuvune, era zirina akakwate ak‟amaanyi naddala ku mirimu. Ebizibu by‟okussa ebirowoozo ku kintu ekimu, okukaluubirirwa okwesiga abalala, n‟okuwulira nti tebalina kakwate oba okweyawula ku bantu, bubonero abawonawo bwe bafuna ku mulimu. qqcitybet
Ssenyiga omukambwe atwanguyiza okwogera ku nsonga z’obulamu obulungi obw’eby’omwoyo n’obukuumi ku mirimu. Naye, okufuna obuwagizi obwetaagisa ku buvune ne PTSD ku mulimu si kyangu bwe kityo.
Ku abo abawonawo, okukubaganya ebirowoozo mu lwatu ku buvune bwabwe kusoomoozebwa. Kino kiyinza okuleetera obuvune bwabwe okuddamu olw‟okubeera n‟abantu abalala, ebibaawo, oba embeera ezibaleetera okujjukira ekikangabwa kye bayitamu.
Kyokka, obutalaga mbeera z‟obulamu bw‟omutwe nakyo kiyinza okuba eky‟akabi. Obutamanya ku buvune kiyinza okuleetawo embeera abawonawo mwe bawulira nga tebalina bukuumi, nga bali mu bulabe oba nga beeyawudde ku balala.
Emirundi egisinga, obuwagizi tebutera kuzingiramu kugonjoola bintu bizibu era ebitwala obudde bungi, wabula okulaga okutegeera, okwesiga, n’obwenkanya okuva eri omukozesa. Okubikkula obuvune kiyinza okuyamba abawonawo okufuna ekitiibwa n‟okukyukakyuka mu kuddukanya obuvune bwabwe ku mulimu n‟okubafuula abakozi abalungi.
Bino bye bintu bina by’olina okulowoozaako ng’onoonya obuyambi ku mulimu:
Kiki era otya okulaga obuvune?
Abakozesa bayinza okuwa ebimu ku bikulu ebikwata ku nkola y‟okubikkula ensonga y‟omutwe mu biwandiiko ebikwata ku bakozi ab‟omunda oba ebikozesebwa ku yintaneeti. Weekenneenye era onoonye okukakasa nti ekifo w’okolera kisobola okukuuma obwesige n’ekyama.
Ekitongole kisaana okunnyonnyola engeri y‟okulaga mu butongole obuvune, okunnyonnyola emitendera emikulu, n‟ani gwe balina okwogera naye (ebiseera ebisinga, maneja obutereevu).
Singa ekitongole kyo tekikuwa nkola ntongole, osobola okugabana obuvune bwo ne munno gwe weesiga. Omutendera guno guli mu bulabe bw‟okukuggyako obuwagizi obutongole, era bangi nnyo abawona obuvune basalawo obutayogera ku bizibu byabwe mu mbeera eno.
Jjukira – tolina kubuulira kivaako buvune bwo. Okwetaaga kwokka okulaga engeri obuvune gye bukwatamu mu nneewulira n‟ebikosa omulimu gwo, awamu n‟ebifo eby‟okusulamu n‟ennongoosereza by‟osuubira okuva mu kifo w‟okolera.
Mukama wo ayinza atya okukuwa w’osula?
Nga tonnaba kubuulira ku bikweraliikiriza ku buvune, oyinza okwetaaga okumanya engeri ekifo kyo w’okolera gye kitunuuliramu obulungi bw’abakozi n’okukola ku byetaago by’omuntu kinnoomu.
Kebera omukutu gwa kkampuni, ebiwandiiko by’okuwandiika abakozi n’ebifaananyi byabwe ku mikutu gya yintaneeti. Noonya obukakafu nti kkampuni yo emanyi obukulu bw’okubeera obulungi n’okukyukakyuka, si ng’obufirosoofo bwa kkampuni yokka wabula ne mu mbeera y’emirimu eya bulijjo.
Olulimi kikozesebwa kya maanyi – ekiwandiiko kyonna eky’enkola kisaana okwewala okukozesa obubonero, ebigambo ebisalira omusango, ebigambo ebisongovu, n’olulimi olukambwe oba olunyooma. Bw’oba osanga nga bwe kiri, kirungi okwegendereza n’olowooza ku ky’okunoonya obuwagizi okuva mu nsonda endala ng’ebibiina by’abazirakisa ebyesigika.
Komentar
Posting Komentar